Objava Narodne banke Srbije da je stopa inflacije u Srbiji iznosila 14%, retko koga je iznenadila. Svako ko je nedavno otišao u supermarket ili restoran, kupovao neki uređaj ili hteo da iznajmi stan, osetio je inflaciju.
Inflacija je ove godine najčešće istican makroekonomski problem, kako širom Evrope, tako i u Srbiji. Prema podacima Eurostata inflacija u zemljama članicama Evrozone dostigla je rekordnih 10% u septembru 2022.godine, što je najviši nivo od kada je uveden euro. Najviše stope beleže Estonija sa 24,2%, Litvanija sa 22,5% i Letonija sa 22,4%, dok najnižu stopu inflacije od 6,2% u septembru beleži Francuska. Glavnim generatorom inflacije smatra se cena energije sa rastom od preko 40% u poslednjih godinu dana, dok su cene hrane, alkohola i duvana skočile skoro 12% u istom periodu.
Inicijalna kapisla za rast inflacije bila je pandemija koronavirusa. Proizvodnja je smanjena usled prekida rada, a nakon toga dolazi i do logističkih prepreka, što je izazvalo probleme u lancima snabdevanja i nestašice. Posledično, došlo je do povećanja cena roba. Na već kompleksnu situaciju nadovezalo se stalno smanjenje isporuke energije i prirodnog gasa iz Rusije, kao i nedostatak određenih sirovina čiji su glavni snabdevači iz Rusije i Ukrajine, te su cene nastavile rast. Konačno, poljoprivredna sezona je usled suše podbacila, što se najviše odrazilo na prinos kukuruza, soje, suncokreta i povrća.
Evropska centralna banka posegnula je za merom podizanja kamatne stope u cilju suzbijanja inflacije i očekuju se određeni rezultati. Ono što može biti problem je što su se mnoge zemlje EU odlučile za pakete pomoći svojim privredama, jer se time upumpava dodatna količina novca u privredu, što zapravo deluje protiv napora ECB. Nemačka je donela odluku o paketu podrške stanovništvu i privredi u borbi sa visokim skokom cena energije u iznosu od 200 mlrd evra, Francuska je za sličan paket najavila 68 mlrd eura, a Italija 67 mlrd evra.
Ukoliko se fokusiramo na Srbiju, procene Narodne banke Srbije su da je inflacija u septembru dostigla maksimalni nivo i da se u narednim mesecima očekuje postepeno usporavanje. U cilju smanjenja inflacije donete su mere monetarnog zaoštravanja, kao i mere Vlade u domenu ograničavanja rasta cene hrane i energenata na domaćem tržištu. U sinergiji sa nižom eksternom tražnjom u uslovima nepovoljnijih izgleda globalnog privrednog rasta, očekuje se da na kraju godine stopa inflacije bude niža, nego u septembru.