Skip to content
  • Kontakt
  • Studentski servis
  • Ćirilica
FacebookYouTubeInstagramLinkedIn
Beogradska bankarska akademija Logo
  • STUDIJE
    • Osnovne studije
    • Master studije
    • Doktorske studije
    • Prijava za upis
    • Prelazak sa drugih fakulteta
  • O FAKULTETU
  • MEĐUNARODNA SARADNJA
  • NAUČNI SKUPOVI
  • ISTRAŽIVAČKI RAD
  • ALUMNI I KARIJERE
  • BLOG
  • VESTI I DOGAĐAJI
  • Srpski jezik - latinica
    • Srpski jezik - latinica
    • English

Digitalni novac – san ili budućnost?

Home/Blog/Digitalni novac – san ili budućnost?
Digitalni novac – san ili budućnost?

Prof. Mališa Đukić

U prošlosti je bilo mnogo pokušaja kreiranja digitalnog novca, ali su ti pokušaji uvek bili bezuspešni. Glavna prepreka kreiranja digitalnog novca je nedostatak poverenja. Ako bi digitalni novac postojao kako osigurati da emitent digitalnog novca neće sebi dodeliti milion novčanih jedinica ili prisvojiti odnosno ukrasti digitalni novac za sebe.

Bitcoin, jedna od najpoznatijih digitalnih kripto valuta je kreirana na način da reši problem nepoverenja koristeći posebnu bazu podataka koja je nazvana blokčejn. Bitcoin se može definisati kao kripto valuta ili digitalni novac koji se šalje i prima preko interneta kao što se šalju i primaju poruke i mejlovi. Kripto valuta je virtuelna odnosno digitalna valuta koja je obezbeđena kriptografijom i podržana odgovarajućom tehnologijom kao što je blokčejn.

Većinom baza podataka upravlja administrator koji može promeniti unete vrednosti u bazi. U slučaju emisije i korišćenja digitalnog novca, administrator baze podataka bi mogao sebi dodeliti digitalni novac promenom unetih vrednosti u samoj bazi. Blokčejn tehnologija isključuje mogućnost postojanja jedne osobe koja upravlja kompletnom bazom podataka. U slučaju blokčejna bazom podataka upravljaju svi korisnici sistema. Zato nije moguće lažirati digitalni novac ili dva puta koristiti isti digitalni novac za različita plaćanja. Vlasnici imaju poverenje u njegovu vrednost odnosno znaju da dva ili više vlasnika ne mogu biti u situaciji u kojoj njihov novac ima različitu vrednost u istom trenutku.

Ključna karakteristika kripto valuta kao što je na primer Bitcoin je što ih ne emituju centralne banke. Posledično, kripto valute su van kontrole vlada zemalja i centralnih banaka.  Za razliku od novca, plaćanje korišćenjem kripto valuta ne zahteva posrednike kao što su banke i druge finansijske institucije uključujući i centralnu banku. Usled odsustva posrednika, troškovi izvršenja transakcija su značajno manji u odnosu na plaćanje platnim karticama. Izvršenje novčanih transakcija može da zaustavi banka, centralna banka, banka primaoca ili treće lice. Kod kripto valuta, korisnik ima punu kontrolu nad izvršenjem transakcija.

Kripto valute je moguće kupiti i prodati preko interneta korišćenjem evra, dolara, kreditnim karticama ili na posebnim bankomatima. Aplikacija na telefonu može služiti kao e-novčanik uz pomoć kojeg je moguće vršiti plaćanja. „Rudari“ kripto valuta su korisnici kripto valute koji proveravaju i čine kripto valutu sigurnom uz pomoć računara, servera, programa i interneta. Kao nagradu, rudari dobijaju „novčiće“ kripto valute koje mogu koristiti ili prodati. Rudarenje stvara troškove kao što je trošak električne energije i nabavka i zamena opreme.

Izvor: Coindesk, https://www.coindesk.com/

Vrednost kripto valute može značajno da varira. Na primeru „Bitcoina“ se može uočiti da je vrednost jednog digitalnog novčića varirala u rasponu od nekoliko stotina dolara do preko 60.000 dolara u periodu od 2014. do 2021. Ovako veliki rasponi vrednosti stvaraju mogućnost ostvarivanja velike dobiti ali i gubitka. Zbog toga kripto valute ne sadrže sve funkcije novca kao što je funkcija čuvara vrednosti. Sa druge strane, porast interesovanja za korišćenje digitalnih valuta, činjenica da centralne banke najvećih zemalja već sada daju smernice za kreiranje i korišćenje digitalnog novca nedvosmisleno potvrđuju da je digitalni novac deo naše sadašnjosti, san koji se ostvaruje i koji je stvorio potencijal za razvoj drugih oblasti uključujući finansijska tržišta, digitalne ugovore, evidentiranje promena u različitim sferama života poput zdravstvenog sistema, katastra nepokretnosti, glasanja, intelektualne svojine, vlasništva, itd.

Enes Hanić2021-07-21T19:17:55+00:00

Blog
Vesti
Događaji
Fakultet u medijima

Arhiva

  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • април 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • септембар 2008
  • август 2008
  • јул 2008
  • јун 2008
  • мај 2008
  • април 2008
  • март 2008
  • фебруар 2008
  • јануар 2008
  • децембар 2007
  • новембар 2007
  • октобар 2007
  • септембар 2007
  • мај 2007
  • април 2007
  • март 2007
  • фебруар 2007
  • јануар 2007
  • децембар 2006
  • новембар 2006
  • октобар 2006
  • септембар 2006
  • јун 2006
  • мај 2006
  • март 2006
  • фебруар 2006
  • октобар 2005
Beogradska banakrska akademija

Kontak informacije

Zmaj Jovina 12, Beograd

Phone: 011 26 21 730

Mobile: 065 26 21 730

Email: office@bba.edu.rs

Web: www.bba.edu.rs

Brzi linkovi

  • Osnovne studije
  • Master studije
  • Doktorske studije
  • Najčešća pitanja
  • Kontakt
© Beogradska bankarska akademija   |   Sva prava zadržana   |   Powered by Normasoft doo     
FacebookYouTubeInstagramLinkedIn
Go to Top